Gledam jučer Elmu Bešlić - prijateljicu, u videu Peđe Kazazovića - kolege. Gledam i mislim se - dvoje mladih ljudi koji prave male, ali važne korake za bosanskohercegovačko društvo, jer progovaraju o važnim neizgovorenim stvarima. Peđa o ulozi, ili još bolje, ulogama žena u našem društvu. A Elma jedna od tih žena govoreći o sebi, o svojoj nani, inspiraciji i utjecaju koji je imala na nju. Fokus priče i taj emotivni moment nam je ukralo to što generacija nana i baka nosi u bh. društvu, a to je stigma i stid, ali istovremeno i ponos za svoju djecu i unučad.

 

Piše: Katarina Vučković

Katarina
Vjerojatno ne bih pisala ovaj tekst da nije bilo ovog videa jučer, a i sutra je Međunarodni je dan mladih.
Ovaj put tema je međugeneracijska solidarnost. Znamo li mi uopće šta je to? Kako to nama koji smo na pragu srednjih godina generacija Z donosi vrijednost? Znači li išta starijima od nas u Bosni i Hercegovini? Šta li uopće znači milenijalcima, generaciji Z ili Alpha generaciji? Kako da to što se zove solidarnost vratimo svima?
UN kaže da je ova tema izabrana, jer međugeneracijska solidarnost nije samo da pomognete starom susjedu da ponese vrećice od trgovine do stana, niti da vas netko stariji podučava matematiku jer vi ne kužite razlomke i sinuse i kosinuse, već nam je ovaj fenomen danas potrebniji nego ikad. Pitate se zašto?
Ljudi danas duže žive, a to znači da duže rade, da duže mogu podržati razvoj društva, te istovremeno da društvo o njima mora brinuti duže kroz sve životne etape. Mladi danas žive brže nego ikad. Rađaju se i odrastaju u vremenu kakvo njihovi roditelji ne pamte, a njihove bake i djedovi nisu mogli ni zamisliti. Ono što ih čeka u budućnosti je pomalo nezamislivo i njima samima. Jaz, ekonomski, društveni, emotivni, pa ako hoćete i mentalni, nikad nije bio veći i nikad nije više tražio da zajedno popunimo te praznine.
Uz sve podjele koje društva danas imaju, nekoliko decenija unazad su i mladi i stari napravili još jednu podjelu, tzv. ageism (ejdžizam). Stvaramo stereotipe, imamo predrasude, ponašamo se diskriminirajuće u odnosnu na godine drugih oko nas. Tako ćete vrlo često čuti da su mladi pasivni, kako ništa neće i kako se s njima danas ne da razgovarati. Istovremeno o mladima odluke uglavnom donose odrasli i onda se čudimo kako se u programe mladih puno ulaže, ali oni te programe ne koriste.
Sa druge strane stari su nam dosadni, elektronski nepismeni, krivi su za sve što nama mlađima ne odgovara danas. Za njih i njihove priče i poduke uglavnom nemamo vremena. Razlike u dobi nas sprečavaju u stvaranju inkluzivnih politika za sve.
Bez mudrosti starijih generacija, ranijih ideja, ustrajnosti i drugih vrijednosti, mladi koji su danas iznimno brzi, teško da mogu istinski razumjeti sebe i graditi budućnost. Razumjeti sebe znači razumjeti svoje pretke. Graditi budućnost znači razumjeti odakle si pošao i čemu težiš.
No, na osobnom nivou ćemo još nekako i „progutati" ove razlike, ono što je posebno važno je razumjeti da je međugeneracijska solidarnost od značaja za društvo u cijelosti. To znači stvarno uvezivanje resursa svih generacija za opću dobrobit. 
Možemo li u našem društvu gajiti i graditi takvu podršku, razumijevanje i solidarnost? Mogu li to mladi ? Mogu li to starije generacije? Ili ćemo se i mi za dvadeset, trideset ili pedeset godina kao Elmina nana stidjeti pred svojim unucima?
Ključnu razliku ipak pravimo kao pojedinci. Elma se ne stidi, naprotiv, ponosna je. Možemo li mi za dekadu-dvije biti ponosni jer smo ponudili prostor za međugeneracijsku solidarnost u našim domovima i društvu?

situaciona analiza

Institut za razvoj mladih KULT u okviru inicijative Networking Young Entrepreneurs unutar projekta EU4Business koji finansiraju Evropska unija i Vlada SR Njemačke je finalizirao istraživanje stavova o problemima i potrebama biznisa vođenih od strane mladih preduzetnika u Bosni i Hercegovini.

Istraživanje je provedeno sa ciljem uočavanja i identificiranja mjera i programa koji će pružiti bolju podršku rastu, razvoju i održivosti biznisa mladih ljudi. Nakon prikupljanja i obrade podataka kreiran je dokument „Situaciona analiza problema i potreba biznisa mladih preduzetnika u Bosni i Hercegovini“, koja se zasniva na 2 primarna kvantitativna istraživanja  - o stavovima mladih preduzetnika i stavovima predstavnika jedinica lokalnih samouprava, te na primarnom kvalitativnom istraživanju provedenom kroz okrugle stolove u Sarajevu, Mostaru, Banja Luci i Doboju, kao i sekundarnom desk istraživanju.

U primarnom istraživanju o stavovima mladih preduzetnika u BiH učestvovale su 103 osobe, a u istraživanju o stavovima predstavnika nadležnih službi jedinica lokalnih samouprava učestvovalo je 70 JLS od ukupno 143 u BiH.

Analizirajući stavove mladih preduzetnika o izazovima i preprekama koje utječu na daljnji razvoj i ukupnu održivost biznisa, najveći utjecaj imaju doprinosi za zaposlene i poreska politika, nedostatak veće podrške institucija vlasti, kao i jedinica lokalnih samouprava, pribavljanje finansijskih sredstava, te zapošljavanje odgovarajuće i zadržavanje postojeće radne snage. Preko 60% ispitanika istraživanja sugerira oslobađanje poreza i doprinosa minimalno u prvoj godini rada, nakon osnivanja biznisa, pa sve do treće godine poslovanja, kako bi bila postignuta stabilnost i finansijska zrelost.

Generalni zaključak Situacione analize je da su glavni akteri, oni koji su direktno odgovorni za preduzetničke aktivnosti i podržavajući poslovni ambijent, gotovo saglasni oko identifikacije najvećih izazova i prepreka u vođenju biznisa mladih preduzetnika. Neki od nalaza proizašlih iz Analize su:

  • Doprinosi i poreska politika vrše najveći utjecaj na daljnji razvoj i održivost biznisa mladih preduzetnika;
  • Nepoznavanje tržišnih prilika i slaba realizacija prodaje su najčešći problemi mladih preduzetnika tijekom vođenja biznisa;
  • Mladim preduzetnicima je najviše potrebna edukacija iz oblasti Prodaje i Marketinga;
  • Koristi umrežavanja mladi vide u zagovaranju boljih zakonskih uvjeta, boljem tržišnom pozicioniranju te razmjeni znanja i iskustava;
  • Mladi i uposlenici jedinica lokalnih samouprava očekuju unaprjeđenje i učestalost komunikacije.

Očekivanja su da će nalazi iz Situacione analize koristiti svim zainteresiranim stranama u pronalasku puta i kreiranju boljeg poslovnog ambijenta kako za mlade preduzetnike, tako i za preduzetništvo u cjelini u Bosni i Hercegovini.

Analizu možete preuzeti OVDJE.

 

jj

Posljednji, četvrti okrugli stol „Umrežavanjem do održivosti biznisa mladih preduzetnika“, održan je u Banjoj Luci, u organizaciji Instituta za razvoj mladih KULT. Okrugli stol dio je inicijative „Networking Young Entrepreneurs“ unutar projekta EU4Business koji finansiraju Evropska unija i Vlada SR Njemačke.

Kroz panel diskusije, razgovarano je o izazovima pokretanja, ali i vođenja postojećih biznisa za mlade. Mladi preduzetnici, ekonomski stručnjaci, te omladinski radnici iz javne uprave, podijelili su iskustava i znanja o umrežavanju mladih preduzetnika koji su pokrenuli, ili žele pokrenuti vlastiti biznis. S obzirom na to da je ovo posljednji od četiri okrugla stola, slobodni smo zaključiti, a na osnovu iznesenih mišljenja i iskustava učesnika iz sva četiri grada, da je mladim preduzetnicima potreban početni kapital, mentorstvo, ali i olakšice u prvih godinu dana vođenja biznisa.

©2022 Institut za razvoj mladih KULT. All Rights Reserved.

Search